Bosna i Hercegovina već godinama pokušava pokrenuti izgradnju novih plinovoda kako bi smanjila gotovo potpunu ovisnost o uvozu ruskog plina. Trenutno plin u zemlju dolazi jednim pravcem, preko Srbije i Republike Srpske, što BiH čini energetski ranjivom i politički ovisnom. Zbog toga je projekt Južne plinske interkonekcije, koja bi povezala BiH s hrvatskim plinskim sustavom i LNG terminalom na Krku, postao jedno od ključnih strateških pitanja u zemlji.
Iako se projekt često predstavlja kao tehničko i energetsko rješenje, u praksi je prerastao u ozbiljan politički spor. Najveće tenzije nastale su unutar Federacije BiH, gdje se političke stranke ne mogu dogovoriti oko upravljanja budućim plinovodom. Bošnjačke stranke inzistiraju da projekt vodi postojeća državna tvrtka BH-Gas iz Sarajeva, dok HDZ BiH traži osnivanje nove kompanije sa sjedištem u Mostaru, tvrdeći da se time štite interesi Hrvata u BiH. Taj spor već godinama blokira realizaciju projekta.
Dodatnu složenost donosi i odnos prema Republici Srpskoj, čije vlasti ne pokazuju interes za Južnu interkonekciju i nastavljaju se oslanjati na ruski plin. Time se produbljuje energetska podjela zemlje i onemogućava jedinstvena strategija na državnoj razini.
Međunarodna zajednica, posebno Sjedinjene Američke Države i Europska unija, snažno podržava izgradnju Južne plinske interkonekcije jer je vidi kao način jačanja energetske sigurnosti i smanjenja ruskog utjecaja u regiji. Zbog toga su političke blokade često predmet javnih kritika iz inozemstva.
Od realizacije projekta najveću bi korist imali građani i gospodarstvo, jer bi se osigurala stabilnija opskrba plinom i potencijalno povoljnije cijene. Korist bi imale i energetske tvrtke te politički akteri koji bi dobili kontrolu nad važnom infrastrukturom. S druge strane, dugotrajna blokada projekta šteti cijeloj zemlji, jer BiH ostaje energetski nesigurna i izložena vanjskim pritiscima.
Gradnja plinovoda u BiH tako je postala više od energetskog pitanja. Ona jasno pokazuje koliko su infrastrukturni projekti u zemlji opterećeni političkim interesima, etničkim podjelama i borbom za kontrolu resursa.
