Veliki četvrtak označava početak Vazmenog trodnevlja i spomen na Posljednju večeru, kada je Isus ustanovio Euharistiju i svećenički red. Iako je riječ o iznimno važnom danu u kršćanskoj tradiciji, Katolička crkva ne propisuje obvezan post niti nemrs.
Obvezni post vrijedi samo za Pepelnicu i Veliki petak, kada su vjernici dužni ograničiti unos hrane i suzdržati se od mesa. Na Veliki četvrtak post ostaje osobni izbor, a naglasak se stavlja na sudjelovanje u liturgiji, osobito u Misi Večere Gospodnje.
Ujutro se u biskupijama slavi misa posvete ulja, na kojoj svećenici obnavljaju svoja obećanja, a blagoslivljaju se sveta ulja za sakramente. Večernje slavlje uključuje i obred pranja nogu, kao znak poniznosti i bratske ljubavi.
Uz liturgiju, za Veliki četvrtak vežu se i brojni narodni običaji. U mnogim krajevima pripremaju se jela od zelenog povrća, zbog čega se ovaj dan naziva i zeleni ili zeljavi četvrtak. U Bosni se, primjerice, tradicionalno pripremaju jela od medvjeđeg luka ili koprive.
Veliki četvrtak tako ostaje dan duhovne priprave, zajedništva i sjećanja na Kristovu ljubav, kojim započinju najsvetiji dani crkvene godine.
